Oglas

čiji je zaista mirovni plan?

Robert Barić: "Make money not war" stvarni je Trumpov plan za Ukrajinu

Prvotnih 28 točaka "mirovnog plana" za Ukrajinu bili su zapravo uvjeti za kapitulaciju, no, kako je i sam Putin kasnije u Biškeku cinično rekao, to su samo točke razgovora, kaže vojni analitičar Robert Barić u razgovoru s Ivanom Hrstićem u Novom danu televizije N1.

Oglas

Stvarni problem je u tome što se čini da je to u stvarnosti bio Putinov plan, koji je Trumpu servirao njegov pregovarač Steve Witkoff, koji pak ne mari za interese Ukrajine, već samo kako sklopiti što bolji posao s Rusima, koji njemu i Trumpu nabacuju brojne lukrativne mamce ako pristane brzo zatvoriti rat s Ukrajinom te skinuti sankcije Rusiji. No, čak i u Republikanskoj stranci zgroženi su potezima Witkoffa, tako da se sve brojniji javno pitaju - za koga on zapravo radi.


Witkoff = Dumbkopf?

"Pitanje je "što je s Wittkoffom"? Je li on zbilja "Dumbkopf", kako ga zovu. No, bez obzira što nema pojma o međunarodnim odnosima i diplomaciji, on je investitor, ne može biti blenton da bi se dime bavio," ističe Barić, navodeći da iza toga stoji nešto drugo. Jer Witkoff teško da ne razumije što radi.

"Ovaj vikend je The Wall Street Journal objavio jako lijepi primjer istraživačkog novinarstva, koji mi vraća povjerenje u američke mainstream medije, analitičku reportažu pod nazivom "Make Money Not War: Trump’s Real Plan for Peace in Ukraine". Istraživački novinari su napravili jako lijepu priču koja se skoro može pratiti kao teorija zavjere - ali ovaj put jako potkrijepljena činjenicama. Oni tvrde da se ovdje radi zapravo o ruskom planu koji je zakuhan još u prije Trumpove inauguracije, u trenutku njegove pobjede, da mu se ponudi poslovni deal - što Trump razumije.

Robert Barić
N1

On nema pojma o vanjskoj politici - niti o unutarnjoj politici, da se razumijemo, što se sad vidi - ali TO razumije," govori Barić, uvjeren da su Rusi jako dobro pročitali Trumpa, što se vidi i iz prijašnjih poteza.

"Još u travnju, kad je Dimitrij Kirilov došao na razgovore u Washington, rekao sam da je on došao s ekonomskim ponudama. Upravo se Steve Witkoff založio da mu se izda viza, jer je on inače na crnoj listi i ne može dobiti američku vizu. Ideja je da se jednostavno normaliziraju odnosi između Rusije i Amerike, na taj način da će Amerika masovno uložiti u rusku industriju, spasiti Putina od ekonomskog sloma koji polako nadolazi, a Ukrajina i europsk sigurnost su sporedni: Stvaramo profit, ne brinemo se o granicama."

300 milijardi dolara uloženo prema Trumpovih 28 točaka

"Od tog trenutka počinju intenzivni kontakti dijela američke poslovne zajednice s ruskim poslovnim partnerima. Gentry Beach, koji je šef Exxona, inače školski Trumpov prijatelj, odjednom sad s Igorom Sječinom iz Rosnjefta razgovara da upravo Exxon preuzme ono što Lukoil u EU mora prodati zbog uvođenja sankcija," kaže Barić, navodeći u nastavku imena ključnih igrača s ruske strane, a radi se o projektima poput ulaganja u naftna polja i iskorištavanje rijetkih minerala na arktičkom području.

"A sve bi se to trebalo uraditi tako da 300 milijardi dolara sredstava zamrznutih najvećim dijelom u EU bude uloženo prema ovih 28 točaka. Time će upravljati i od toga zaraditi Amerika, europske tvrtke bi bile isključene," kaže Barić ističući da je najvažnije da se to sve događalo izvan normalnih diplomatskih kanala, izvan State Departmenta, američke obavještajne zajednice i drugih ministarstava. Službenici američkog ministarstva financija koje provodi sankcije bili su šokirani jer nisu mogli dobiti podatke o tome o čemu je Witkoff u Moskvi razgovarao s Putinom.

Situacija slična "preraspodjeli plijena" nakon invazije na Irak

U ovom trenutku još nije jasno jesu li britanske ili američke službe, odnosno oni kojima se nije svidjelo što Witkoff radi, provalile te u javnost pustile sadržaj razgovora Witkoffa s ruskim igračima, no izvjesno je da ukrajinske službe takve sposobnosti nemaju, smatra Barić. To je objavljeno čak i po cijenu da Rusi shvate od kuda cure informacije i zatvore taj obavještajni kanal. Sve to umnogome podsjeća na raspodjelu plijena američkih kompanija nakon invazije na Irak. No, to tada nije realizirano kako su Amerikanci priželjkivali, pa neće ni ovaj put, smatra Barić. 

Barić u nastavku razrađuje položaj Zelenskog, koji je oslabljen korupcijskim aferama, ali je sasvim jasno da on samostalno nema ovlasti donijeti odluku o prihvaćanju takvih uvjeta "mirovnog plana". No, kad bi se Trump odlučio potpuno povući iz vojne pomoći Ukrajini te uskratio i ono što sad šalje jedino pod uvjetom da to EU plati, te ako bi se povukao i iz dijeljenja obavještajnih i satelitskih informacija, to bi moglo proizvesti razoran učinak na američku globalnu dominaciju te američku vojnu industriju. Malo je vjerojatno da bi mu to republikanska stranka doista dopustila, smatra Barić. A poruku šalju i europski saveznici - da neće prihvatiti takav plan i pomiriti se s tim da EU plaća, a SAD profitira.

Europska kupnja oružja iz SAD-a: Black Friday

"Ako Trump to zaustavi, već je dobio upozorenje od američke vojne industrije da oni to ne žele. Zašto? Američka vojna industrija je u razdoblju 2020-2025. imala doslovno Black Friday što se tiče Europe. EU je u tom razdoblju postala najveći kupac američkog oružja. Međutim, sada, vi ćete kupovati od nekog samo ako ćete mu vjerovati da će vam pomoći u krizi. Kad je došla Trumpova administracija sve se okreće, ograničavaju se mogućnosti ulaska američkih tvrtki u europske programe razvoja i kupnje naoružanja. To se vidi u njemačkom planu.

Njemačka planira u sljedećih nekoliko godina potrošiti 83 milijarde na kupnju naoružanja. Od toga će američke tvrtke dobiti svega 6 do 8 milijardi dolara i - to je znak za uzbunu u Americi," upozorava Barić koji sumnja da će se Trump usuditi potpuno zatvoriti dotok oružja Ukrajini, jer će time nanijeti veliku štetu američkim proizvođačima. Niti planovi za brzo ukidanje sankcija Rusiji ne bi se mogli otvariti bez problema.

"Jer što Putinu vrijedi ako Trump kaže da će ukinuti sankcije Rusiji, a EU kaže - NE? Jer njemu treba tržište EU-a, glavni izvoz sve ruske robe išao je prije rata u Europu," podsjeća Barić, navodeći koliko je cjena ruskih energenata pala, a koliko su se pritom povećali troškovi. Središnja banka već je uvelike rasprodala svoje zlatne rezerve, i to prije velikog uzleta cijena zlata. Trenutno su rezerve na svega 173 tone, i to unatoč tome što je Rusija veliki proizvođač zlata, navodi Barić, dodajući da je slična situacija i s brušenim dijamantima.

Teme

Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?

Pridruži se raspravi ili pročitaj komentare

Pratite nas na društvenim mrežama